Zahladili odnosi Vučića i Moskve? "Putinu sam rekao - evo popisa, u čemu je problem?"

„Sve nam je teže“, kaže predsjednik Srbije Aleksandar Vučić opisujući tako situaciju s opskrbom energentima. „Cijene nafte na mediteranskim tržištima porasle su za 15 posto samo u posljednja dva dana, to je ludilo. Slična je situacija i s plinom“, rekao je Vučić, a prenio DW.

Ali kriza je za Srbiju, podsjeća ga Tobias Zick, novinar lista Süddeutsche Zeitung koji je vodio razgovor, počela mnogo prije iranskog rata – s američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije, većinski u vlasništvu ruskog Gazproma.

Vučić potvrđuje da je to značajno usporilo gospodarski rast Srbije. Ujedno je, kaže, zahvalan EU i timu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen:

"Razgovarali smo s njima o tome koje nove cjevovode prema raznim susjednim zemljama trebamo izgraditi do 2035. Uložit ćemo značajna sredstva u našu energetsku infrastrukturu i u tome imamo punu podršku Europske unije“, kaže predsjednik Srbije.

Ruski pritisci

U tom kontekstu priznaje i da se odnos s Moskvom zahladio. Tijekom pregovora o vlasničkoj strukturi u NIS-u, kako navodi, iz Rusije su stizale prijetnje prekidom isporuke plina, dok su ga ruski mediji „napadali oštrije nego mnoge zapadne lidere“.

„Tradicionalno smo imali dobre i prijateljske odnose, ali sada sam jednostavno morao zaštititi nacionalne interese Srbije. Nismo ničije marionete“, kaže Vučić za njemački list.

Beograd je, objašnjava, na kraju pristao na model prema kojem bi dio kompanije preuzeli mađarski MOL i kompanija Adnoc iz Emirata, a Srbija bi povećala svoj vlasnički udio s 29,87 na 34,87 posto. „To nam daje bolje mehanizme kontrole i veći nadzor nad financijskim odlukama“, kaže Vučić.

"Evo liste, u čemu je problem?"

Predsjednik Srbije u razgovoru potvrđuje da je dio streljiva proizvedenog u Srbiji, preko posrednika, završio u Ukrajini – ali navodi i da je Rusiji to otvoreno iznio.

„Razgovarao sam s Putinom na sastanku u Pekingu i pokazao mu popis zemalja izvoza i rekao: ‘Evo popisa, u čemu je problem?’ On je onda pokazao na Poljsku, ali tamo je išlo samo streljivo za lovačke puške. Ali da, bilo je izvoza u Češku, u Veliku Britaniju i još nekoliko zemalja. I na kraju je završilo u Ukrajini“, priča Vučić.

Kaže i da je Putina podsjetio da Srbija Rusiji nije uvela sankcije i da je zbog toga „mnogo patila“. U Srbiji, kako je naglasio, 28.000 ljudi izravno radi u vojno-industrijskom sektoru.

„Sva naša skladišta pucaju po šavovima od granata, raketa i streljiva različitog kalibra“, kaže predsjednik. „Pustili smo onda to, kako bi ti ljudi mogli primiti plaće, kako bi mogli preživjeti.“

"Velike promjene u Europi i SAD-u“

Na pitanje je li zbog toga sada vrijeme da se Srbija pridruži sankcijama Europske unije protiv Rusije, Vučić odgovara:

„Ako mene pitate, to je stvar prošlosti. Mi se kao Europljani suočavamo s mnogo većim problemima u budućnosti. Mislim da će kriza u Iranu imati velike političke posljedice i da će doći do značajnih promjena unutar europskih društava. (…) A očekujemo i velike političke promjene u Sjedinjenim Državama.“

Vučić iznosi i kritike na račun aktualne američke administracije – što nije, kako kaže, odlučnije reagirala na politiku Vlade u Prištini.

„Amerikanci su nam svima ovdje u regiji bili od velike pomoći osiguravajući mir i stabilnost u Bosni. Nadao sam se da će zauzeti i oštriji stav protiv Kurtijevog režima na Kosovu“, kaže predsjednik Srbije.

„Oni provociraju sve Srbe koji žive na Kosovu. A tu je i taj takozvani Odbor za mir, gdje predsjednica Kosova Vjosa Osmani nastupa kao zvijezda. To nismo očekivali od Trumpove administracije.“

Slučaj Generalštab

O istupanju Jareda Kushnera iz projekta izgradnje hotela na mjestu nekadašnje zgrade Generalštaba u Beogradu, predsjednik Srbije kaže da je razlog za to bila „ogromna kampanja medija, opozicije i blokadera“ te tvrdi da bi taj projekt donio veliki investicijski zamah. „Zaposlio bi tisuće ljudi i osigurao ugovore za stotine kompanija“, kaže Vučić.

On odbacuje optužbe da je u postupanju prema studentskim prosvjedima došlo do prekomjerne upotrebe sile i tvrdi da je nasilja bilo prije svega prema policiji.

A na pitanje o smjeni dugogodišnjeg zapovjednika specijalnih jedinica i imenovanju novog, uz kojeg se vežu kontroverze, odgovara da je riječ o profesionalcu bez kriminalnih veza.

Ulazak u EU bez prava glasa?

Njemačkog novinara posebno je zanimala ideja koju su Vučić i premijer Albanije Edi Rama nedavno zajedno iznijeli preko njemačkih medija:

„Ne vjerujem da ćemo uskoro moći postati punopravni član Europske unije. Zato se, zajedno s (premijerom Albanije) Edijem Ramom, zalažem za Europu više brzina. Vjerujem u jedinstveno tržište, u Europu bez granica. Kada bismo mogli politički i ekonomski postati dio EU na taj način – bez prava glasa, bez prava veta i bez vlastitog povjerenika – to bi nas učinilo vrlo sretnima“, kaže predsjednik Srbije.

Novinar ga potom pita znači li to da Vučić „želi uživati u prednostima jedinstvenog tržišta i šengenskog prostora bez pritiska za veću vladavinu prava i demokratizaciju?“

Predsjednik Srbije odgovara: „Ne, pritisak treba ostati i moramo se suočiti s njim. Oni bi uvijek trebali biti u mogućnosti reći: Niste dovoljno dobri, morate otići.“